Neću se stavljat ni na čiju stranu, ali većina stvari koje su do juče nazivane teorijom zavjere danas su se ispostavile upravo takvim.
Tako je, Rade, ali ipak ne vredi pričati. Džaba ljudi slušaju i ne veruju u tuđe priče i iskustva, sve do onog momenta kada i njih to isto ne opali po glavi. Eeee, tek onda se nekako osveste, ali tada je obično prekasno.
Nažalost, nikakva tuđa priča ne pomaže, jer ljudi pošto-poto sve žele da osete na sopstvenoj koži.
No, kako žele - tako će im i biti.
Preformulisaću moje pitanje od prije na koje si mi dužan odgovor: Zašto bi više vjerovali stručnjacima koje ti pominješ i na čije se radove pozivaš nego priznatim svjetskim institucijama ?
Jedna rečenica je dovoljna.
Odgovoriću ti na ovo tvoje pitanje kontrapitanjem: zašto bismo manje verovali našim stručnjacima u odnosu na one strane, većinom potplaćene "naučnike" koji rade za svetsku političku kliku, to jest rade "naručena istraživanja".
To u stvari i nisu istraživanja, jer se unapred zna šta se želi postići, zna se cilj i metod na osnovu kojeg se nešto želi uraditi. Kod istinskih istraživanja to nikako nije slučaj, jer se rezultati mogu videti tek na samom kraju nekog projekta ili istraživanja.
Nije mi jasno zašto se trudiš toliko da nas ubijediš u isto što ti vjeruješ ?
Nemoj baš sve ljude ovde okretati protiv mene, jer ima i onih koji se slažu sa mojim mišljenjem i iznetim argumentima.

A sada, opet da se vratimo na temu o klimatskim promenama.
Evo jedne uporedne tabele sa mesečnim BG podacima iz dva perioda:

gornji red-srednje mesečne vrednosti za period 1780-1847, dobijene na osnovu podataka Budimpešte
donji red-srednje mesečne vrednosti za ceo niz od 228 godina, period 1780-2007.
Kada se pogledaju ove cifre, zapaža se da je topliji deo godine (april-septembar) sa višim srednjim vrednostima u periodu 1
780-1847, a da je hladniji deo godine (oktobar-mart) sa nižim srednjim vrednostima takođe u tom istom periodu
1780-1847.
Dakle, brojke jasno pokazuju da su leta nekad bila toplija, a zime hladnije u odnosu na danas, pa su normalno i amplitude tada bile veće nego što su danas.
E sad, zašto su nekad bile amplitude veće nego što su danas??? Teško je dati odgovor na to pitanje... Moguće je da je to zbog jačanja uticaja grada, to jest stvaranja urbanog (gradskog) toplotnog ostrva, što je na kraju dovelo do nehomogenosti u rezultatima merenja (smanjenja insolacije, povećanja oblačnosti i padavina, zamućenosti atmosfere usled aerozagađenja, porasta minimalnih temperatura vazduha...).
Mada, mislim da je do smanjenja amplituda u 20. veku došlo pre svega zbog pojačane ciklonalne aktivnosti, koja se očigledno nastavlja i početkom 21. veka. Zbog izraženih ciklonalnih stanja - zime su generalno postale nešto toplije, a leta nešto promenljivija i nestabilnija - povećana je količina padavina i zimi i leti. Anticiklonalna stanja su slabije izražena nego pre - ređe se javljaju i kraće traju. Sibirski (zimski) i Azorski (letnji) anticikloni se na Balkanu ređe javljaju nego pre, a i kada se jave - kraće traju.
Zanimljivo je primetiti da su mnoga vrela leta u skorije vreme prošla takoreći bez dugih sušnih perioda, dok su se nekada dugotrajnije i jake suše znatno češće javljale.
Stručnjaci bi mogli da se ozbiljno pozabave ovom problematikom i da pokušaju da odgonetnu uzroke ovih klimatskih oscilacija-varijacija. Očigledno je da je naše područje pod jačim uticajem ciklonskih dešavanja, kako onih mediteranskih, tako i atlantskih... mada mi se čini da se Mediteran ipak više aktivirao od Atlantika.
*** Međutim, kako Admin reče pre neki dan, jako je malo meteorologa od kojih se može očekivati nešto konkretnije i kvalitetnije u vezi rešavanja i odgonetanja mnogih tajni klimatologije, jer je velika većina njih apsolutno nezainteresovana za ovaj, inače jako bitan segment meteorologije, što znači da ne poseduju ni minimum znanja da bi se posvetili inače jako zanimljivim klimatološkim temama. Najverovatniji uzrok tolike njihove nezainteresovanosti za klimatologiju leži i u činjenici da je potrebno mnogo uloženog rada, truda, energije i vremena da bi se obradile mnoge klimatološke teme i odradile mnoge klimatske studije. Moram priznati da me u najmanju ruku čudi takvo njihovo ponašanje, jer ti ljudi ipak rade za platu i to im sve stoji u opisu posla.