film izle ofis taşıma ankara escort bakırköy escort Beylikdüzü escort beylikdüzü escort avcılar escort mersin escort beşiktaş escort ankara escort ankara escort eskişehir escort ankara escort bodrum escort beylikdüzü escort escort ankara pendik escort izmir escort bayan Mecidiyeköy Escort bahçeşehir escort ataköy escort bayan türk porno ankara escort ümraniye escort kadıköy escort kartal escort kurtköy escort pendik escort kadıköy Escort Maltepe Escort Bostancı escort kartal escort ataşehir escort astropay astropay astropay gaziantep escort gaziantep escort gaziantep escort Hidrometeoroloski zavod Crne Gore
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
 

19.11.2017.
Temperatura mora u 13:00h

Petrovac: 17Budva: 17Bar: 17Ulcinj: 16Herceg Novi: 14

Interactive

Kontakt Forum
Tenderi i javne nabavke

AMS

Automatske
meteoroloske stanice AMS
 
5. Mar 2015.
Svjetski dan meteorologije

Poruka M.Jarrauda
Generalnog sekretara Svjetske Meteorološke Organizacije povodom Svjetskog dana meteorologije 2015
– Znanje o klimi, kao osnova za djelovanje na klimu -


Svjetska meteorološka organizacija, kao nasljednica Međunarodne meteorološke organizacije, formirane 1873., kao osnovnu misiju ima pružanje podrške zemljama svijeta u obezbijeđivanju meteoroloških i hidroloških informacija, u cilju očuvanja ljudskih života i imovine; informacija o prirodnim katastrofama uslovljenih vremenom i klimom, za očuvanje životne sredine i davanju doprinosa održivom razvoju. Ovo se ne može ostvariti ukoliko ne postoje neophodna osmatranja, istraživanja i aktivnosti, koja razvijaju znanje i razumijevanje o vremenu i klimi.

Počev od 1951.godine, SMO obilježava 23.mart 1950. kao datum stupanja na snagu Konvencije o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije i važnog doprinosa koji daju nacionalne meteorološke i hidrološke službe u očuvanju života i blagostanju društva. Svake godine, fokus proslave je na jednu temu od velikog interesa. Ovogodišnja tema „Znanje o klimi, kao osnova za djelovanje na klimu“, ne može doći u bolje vrijeme, s obzirom da se međunarodne zajednice kreću ka ambicioznim odlukama i akcijama, za rješavanje klimatskih promjena.

Klimatske promjene se tiču svih nas. One utiču na gotovo sve socio-ekonomske sektore, od poljoprivrede do turizma, preko građevinarstva do zdravlja. One utiču na strateške resurse, kao što su voda, hrana, energija. One usporavaju, pa čak i ugrožavaju održivi razvoj i to ne samo u zemljama u razvoju. Cijena neaktivnosti je velika i postaće još veća ukoliko se odmah odlučno ne djeluje.

Informacije o vremenu i klimi i njenim varijabilnostima i promjenama, su ugrađene u naš svakodnevni život – od dnevnih prognoza vremena do sezonskih klimatskih prognoza – da je ponekad lako zaboraviti količinu osmatanja, istraživanja, proračuna i analiza, koje se nalaze u osnovi tih informacija i produkata o klimi i vremenu. Danas, prosječna vremenska prognoza od pet dana unaprijed je dobra kao dvodnevna prognoza od prije dvadeset godina, a i sezonska prognoza je postala veoma pouzdana. Ovo je omogućeno zahvaljujući daljinskoj detekciji, uključujući satelite, velika poboljšanja u nauci i ogromno povećanje snage računara. Naučni progres u meteorologiji i klimatologiju u poslednjih pedeset godina je sigurno jedan od najznačajnijih napredaka u odnosu na sve ostale naučne discipline.
Znanje o klimi, koje je stečeno u poslednjim dekadama je neprocjenjiv izvor i preduslov za donošenje odluka i za djelovanje na klimu. Višestruki dokazi – počev od porasta temperature do smanjenja glečera, od porasta temeperature mora do ekstremnih vremenskih uslova – daju nam visok nivo pouzdanosti da se klima mijena i da su promjene veće uslijed ljudskih aktivnosti, posebno uslijed emisije gasova staklene bašte, koja svake godine dostižu rekordne vrijednosti.

Nauka daje visok nivo pouzadanosti, da još uvijek možemo promijeniti smjer klimatskih promjena i ublažiti promjene do prihvatljivog nivoa. Danas, malo ljudi osporava dokaze o klimatskim promjenama i odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Znanje o klimi, može i mora, podržati ovaj proces, olakšavajući onima koji donose odluke da na svim nivoima donesu najbolje odluke. Znanje o klimi mora biti u formi lako razumljivoj i korisnoj od strane onih, kojima je potrebno. Klimatski produkti i usluge mogu pomoći urbanistima u razvoju politika i aktivnostima planiranju, koje mogu ojačati otpornost gradova da se suoče sa prirodnim hazardima i njeguju zelenu ekonomiju. Javno-zdravstveni autoriteti koriste prognoze klime, kako bi na adekvatan način prikazali moguće poslijedice takvih ekstrema na zdravlje ljudi, kao što su: suše, toplotni talasi i poplave. Zahvaljujući prognozama trenda temperatura i padavina, poljoprivrednici mogu planirati sjetvu i donositi markentiške odluke.
Oni koji upravljaju vodnim resursima koriste informacije o klimi da optimizuju snabdijevanje vodom i upravljaju poplavama. Energetski sektor koristi informacije o klimi da odluči, gdje i koji tip postrojenja treba izgraditi na određenoj lokaciji.

Globalni okvir za klimatske usluge, inicijativa UN sistema, koju vodi SMO, je zamišljenja upravo u ovu svrhu: da obezbijedi pružanje klimatskih usluga na način da odluke budu donešene bazirano na najboljim mogućim informacijama. Ovo je ključni izazov kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama, a postoji i velika potencijalna korist u međusobnoj razmjeni znanja. Iskustva i napredak u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse i pomoći drugim zemljama u ubrzanju njihovog puta ka adaptacijama na klimu.

Na kraju, pozivam članice SMO-a, Vlade i civilno društvo, da razmjenjuju i primjenjuju znanja o klimi, potrebna za snažna djelovanja na klimu, u cilju smanjenja klimatskih rizika i njegovanja održivog razvoja.

http://www.wmo.int/worldmetday/

Category:Aktuelnosti