Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
 

22.11.2017. Visina snijega u 7h
(u cm)

ZABLJAK: 8
ROZAJE: 3
KOLASIN: 1
> Cijeli spisak

21.11.2017.
Temperatura mora u 13:00h

Petrovac: 17Bar: 17Ulcinj: 16Budva: 16Herceg Novi: 15

Interactive

Kontakt Forum
Tenderi i javne nabavke

AMS

Automatske
meteoroloske stanice AMS
 
11. Mar 2008.
Poruka Generalnog Sekretara SMO

Generalni Sekretar Svjetske meteorološke organizacije, gospodin Michel Jarraud se povodom 23. marta, svjetskog dana meteorologije, obratio javnosti

OSMATRANJE NAŠE PLANETE ZA BOLJU BUDUĆNOST


Zapisi drevnih civilizacija sadrže veliki broj podataka o vremenu i klimi, a bili su izumljeni i rudimentarni ali domišljati instrumenti od raznih kultura, a sve u cilju opažanja osnovnih meteoroloških parametara, često u vezi s astronomijom i astrologijom. Od sredine 17. vijeka, čovječanstvo je počelo sistematski sakupljati podatke u potrazi za pravilnostima i mogućnošću prognoze budućeg stanja vremena; iako je prekogranična priroda meteoroloških fenomena bila dovoljno intuitivno jasna, trebalo je duže vrijeme da bi se razvio koncept međunarodno koordiniranog osmatranja vremena.
Prva međunarodna meteorološka mreža bila je uspostavljena 1654. godine od strane Ferdinanda II Toskanskog. Sedam stanica nalazile su se u sjevernoj Italiji, a ostale četiri u Varšavi, Parizu, Innsbrucku i Osnabrücku. U Firenci je vršeno 15 osmatranja svaki dan. Sledeća važna prekretnica bila je 1780. godine, uspostavljanjem 39 stanica - 37 u Europi i dvije u Sjevernoj Americi - koje su bile postavljene od Societas Meteorologica Palatina, latinskog naziva prihvaćenog od Meteorološkog društva u Mannheimu. Iako je ta mreža postojala samo 12 godina, to je bio važan korak naprijed, posebno imajući u vidu da su se osmatranja vremena izvodila kroz standardizovanu praksu i sa pažljivo kalibrisanim instrumentima. Ta su osmatranja bila uključena u godišnje izvještaje Ephemerides Societatis Meteorologicae Palatinae (Dnevnici Meteorološkog Društva Palatin).
Prvi veliki pokazatelj važnosti ove koordinisane saradnje uskoro je potvrđen u kontekstu prve Međunarodne Polarne Godine (1882-1883), zajedničkog napora 12 zemalja pri postavljanju i radu 12 stanica oko Sjevernog Pola i dvije na Antarktiku. Kao dodatak striktno meteorološkim mjerenjima, bila su takođe napravljena i osmatranja šireg obima vezana za geomagnetizam, atmosferski elektricitet, okeanografiju, glaciologiju, kao i uzorkovanje vazduha. Preko 40 opservatorija sa raznih strana svijeta učestvovalo je u tim naučnim naporima.
23. marta 1950. stupila je na snagu Konvencija Svjetske Meteorološke Organizacije, datum koji se slavi svake godine kao Svjetski Meteorološki Dan. Već 1951.godine, SMO je postala specijalizovana agencija Sistema Ujedinjenih Nacija. Postao je običaj da Izvršno Vijeće SMO izabere posebnu temu za proslavu svakog Svjetskog Meteorološkog Dana. Tokom svog 58. zasijedanja (Ženeva, jun 2006), Vijeće je odlučilo da tema za Svjetski Meteorološki Dan 2008. bude "Osmatranje naše planete za bolju budućnost", kao priznanje naučnoj i društveno ekonomskoj koristi koju članice SMO, njene Nacionalne Meteorološke i Hidrološke službe (NMHS) i Organizacija u cjelini, daju pomoću mjerodavnih osmatranja širom svijeta, a koja se izvode u kontekstu mandata SMO za vrijeme, klimu i vodu.
Značajno je da su, kratko pošto je SMO preuzela odgovornosti IMO - zapravo prije skoro 50 godina - vještački sateliti počeli kružiti oko naše planete i uskoro postali naše oči na nebu, osiguravajući nam slike i ostale važne informacije. Nezavisno od toga, gotovo u isto vrijeme, kompjuteri su dostigli dovoljan stepen razvoja za naučnike, pa je postalo moguće razmotriti koliko je izvodljiva metoda koju je prvi predložio Richardson u svojoj knjizi iz 1922. godine, Prognoza vremena numeričkim metodama. Zapravo,iste 1950. godine, u kojoj je stupila na snagu konvencija SMO, Charney, Fjortoft i von Neumann su objavili prvu uspješnu numeričku prognozu vremena napravljenu pomoću kompjutera.
Važnost ova dva velika tehnološka dostignuća su odmah bila prepoznata od naučne zajednice i dovela do prihvaćanja Rezolucije 1721/XVI na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija o Miroljubivom Korišćenju Spoljašnjeg Svemira 20. decembra 1961.godine, dajući u zadatak SMO-u da izradi plan primjene novih mogućnosti. Dva glavna rezultata ove UN rezolucije bila su početak Globalnog Atmosferskog Istraživačkog Programa (GARP) i Svjetsko Meteorološko Bdijenje (WWW), koji će uskoro postati fundamentalni Program za standardizaciju, prikupljanje, analizu, obradu i distribuciju širom svijeta vremenskih i ostalih informacija o životnoj sredini, na temelju kojih će svi ostali programi SMO biti podržavani. WWW je započeo 1963. godine po odobrenju Četvrtog Svjetskog Meteorološkog Kongresa. Jedna od njegovih osnovnih komponenti bio je Globalni Osmatrački Sistem (GOS), koji je sadržao sve uređaje na kopnu, moru i u vazduhu, zatim u spoljašnjem Svemiru za osmatranje i mjerenje meteoroloških parametara.
Iako je od tada prošlo skoro 45 godina, WWW je i danas jednako fundamentalan za SMO, kao što je i onda bio, pa se zbog toga stalno obnavlja i poboljšava od strane SMO i NMHS-i njenih 188 članica. Iz tog razloga, Petnaesti Svjetski Meteorološki Kongres (Ženeva, maj 2007) odobrio je cjelovit pristup jačoj integraciji svih osmatračkih sistema SMO preko uspostavljanja sveobuhvatne, koordinisane i održive strukture, koja osigurava uzajamno međudjelovanje komponenti sistema, uključujući razvoj i primjenu SMO Informativnog Sistema (WIS), kao što je razmatrano u Strateškom Planu SMO koji je takođe odobrio Kongres.
Kongres je odlučio nazvati tu inicijativu WIGOS (SMO Integrisani Globalni Osmatrački sistem) i dati joj najviši prioritet. Kongres je ustanovio da bi WIGOS trebao nastaviti planiranje i primjenu paralelno sa WIS-om da bi se omogućio integrisani SMO sistem, oblikovan tako da poboljša sposobnost članica za efikasno osiguranje širenja obima usluga, te da bolje može poslužiti zahtjevima istraživačkog programa SMO.
Brzo je shvaćeno da će poboljšana integracija svih osmatračkih sistema SMO značajno doprinijeti razvoju službi zaduženih za vrijeme, klimu i vodu. Ključna korist će biti odgovarajuća sposobnost članica da osiguraju svoje informacije sa potrebnom rezolucijom, tačnošću, pouzdanošću i pravovremenošću, kako bi mogli odgovoriti zahtjevima svih korisnika. To će zahtijevati dodatno istraživanje i razvoj u cilju najpogodnije dopune postojećih osmatračkih sistema. Takođe, biće potrebno još više naučnih napora da bi se poboljšale tehnike asimilacije podataka i modeli osmatranja u cilju pružanja maksimalno moguće količine korisnih informacija.
Integrisani globalni osmatrački sistem, podržan integrisanim informacijskim sistemom, zaista će biti veliki doprinos realizaciji društveno ekonomskih koristi koje proizlaze iz širokog spektra proizvoda i usluga koje se odnose na vrijeme, klimu i vode, s posebnom pažnjom prema zaštiti života i imovine; zdravlja i ugodnog življenja; sigurnosti na kopnu, na moru i u vazduhu; ekonomskom rastu; zaštiti prirodnih izvora i životne sredine; za aktivnosti smanjenja rizika od prirodnih katastrofa, posebno onih koje su povezane s globalnom promjenom klime.
Napor SMO da bolje poveže svoj osmatrački sistem je značajan doprinos inicijativi međunarodne Grupe za Zemaljska Osmatranja da se razvije Globalni Zemaljski osmatrački sistem sistema (GEOSS) izgradnjom na postojećim nacionalnim, regionalnim i međunarodnim sistemima u cilju daljeg povezivanja njihovih odgovarajućih sposobnosti. Osmatrački sistemi SMO su temeljne komponente GEOSS-a, i shodno tome, efikasnost GEOSS-a će zavisiti o efikasnosti WIGOS-a.
U kontekstu smanjenja rizika od prirodnih katastrofa, vrijeme, klima i voda mogu djelovati na gotovo svaki aspekt života. Kao što je poznato, ovi se uticaji se povećavaju i posebno su kritični za ekonomije u razvoju. Devet od 10 prirodnih katastrofa su povezani sa hidrometeorološkim opasnostima, koji su, između 1980. i 2000. uzrokovali smrt 1.2 miliona ljudi, a njihove posledice su imale troškove više od 900 milijardi US dolara. Pružanje odgovarajućih proizvoda i usluga od strane NHMS prema političarima, medijima i javnosti ima mogućnost značajnog smanjenja učinaka tih događaja, jer, iako se prirodni hazardi ne mogu spriječiti, odgovarajuća rana upozorenja mogu se koristiti da bi se značajno smanjili njihovi štetni učinci.
Kao rezultat rastuće urbanizacije, stanovništvo se seli u krhkija područja kao što su obalne zone, nizije, velike delte rijeka i plavne ravnice, a zajednice se šire i na suva i neplodna područja pa je poslednjih nekoliko dekada porastao broj osjetljivih zajednica. Povećanje intenziteta i čestine ekstremnih događaja koja se očekuju u vezi sa promjenom klime će i dalje povećavati njihovu ranjivost. Političari i rukovodioci će stoga prilikom djelovanja u specijalnim situacijama zahtijevati više informacija, kako bi izradili najpogodnije planove za specijalne situacije.
Informacije o vremenu, klimi i vodi sve više su potrebne radi podržavanja društveno ekonomskih aktivnosti, kao što su poljoprivreda, transport, proizvodnja energije, upravljanje izvorima vode, od kojih svi imaju mogućnost da obezbijede značajno povećanje razvojnih koristi preko umjerenog investiranja u izgradnju kapaciteta.
Zaključujući ovu godišnju Poruku želio bih naglasiti sledeće: činjenica da je Svjetski Meteorološki Dan ove godine povezan s temom "Osmatranje naše planete za bolju budućnost" ni u kom slučaju nije slučajnost. U godini koja je prošla od prethodnog Svjetskog Meteorološkog Dana, dogodio se veliki broj važnih događaja, a svi su snažno istakli vitalnu i neprocjenjivu važnost globalnih osmatranja.
Kao prvo, dopustite mi da podsjetim da je tema Svjetskog Meteorološkog Dana u 2007. bila povezana s početkom Međunarodne Polarne Godine (IPY) 2007-2008., koju SMO ko-sponzoriše u partnerstvu s Međunarodnim Savjetom za Nauku. Već danas mogu naglasiti, na početku druge IPY godine, da se važnost za SMO, koja se pridružila tom naučnom poduhvatu, opravdava svakodnevno rezultatima osmatranja dobijenih iz polarnih regija. Na primjer, na kraju sezone topljenja morskog leda u julu 2007., prosječna površina morskog leda bila je jedva 4.28 miliona kvadratnih kilometara, najniža do sada zabilježena vrijednost, 23 posto niža od prethodno zabilježene vrijednosti prije dvije godine. Po prvi put u pisanoj istoriji nestanak leda u djelovima Arktika otvorio je za plovidbu u trajanju od nekoliko nedelja legendarni sjeverozapadni prolaz, koji su stoljećima tražili istraživači i trgovci.
Kao drugo, i u sličnom kontekstu, Međuvladin Panel o Promjeni Klime (IPCC) koji je SMO ko-sponzorisao od 1988. zajedno sa Programom za Životnu sredinu Ujedinjenih Nacija, nedavno je završio svoj Četvrti Izvještaj o Klimatskim Promjenama. IPCC je posebno primijetio da je zagrijavanje klimatskog sistema nedvosmisleno, što je sada vidljivo iz osmatranja povećanja prosječnih globalnih temperatura vazduha i okeana, sve većeg topljenja snijega i leda i globalnog povećanja prosječne visine mora. Izvještaj takođe tvrdi da je razlog većine opaženih povećanja globalnih prosječnih temperatura od sredine 20. vijeka vrlo vjerovatno zbog osmotrenog povećanja koncentracija gasova staklene bašte nastalih antropogenim uticajem. IPCC kaže da postoji visoko slaganje i puno dokaza da će, sa trenutnom politikom ublažavanja promjena klime i s njom povezanom praksom održivog razvoja, globalna emisija gasova staklene bašte nastaviti svoj porast u sljedećih nekoliko dekada.
Kratko nakon što je u Valensiji, Španija, u novembru 2007. godine objavljen završni dio Četvrtog Izvještaja o Klimatskim Promjenama, IPCC je primio u Oslu, Norveška, Nobelovu nagradu za mir za 2007. godinu zajedno sa Albertom A. Gore-om Jr., "za njihove napore da stvore i prošire saznanja o promjenama klime izazvane ljudskom djelatnošću, te da postave temelje za mjere koje su potrebne za suzbijanje takvih promjena".
Konačno, 13. sjednica Konferencije Članica (COP-13) na Konvenciji Ujedinjenih Nacija o Promjeni Klime (UNFCC) održana je na Bali-u, Indonezija, u decembru 2007. COP je pozdravio Četvrti Izvještaj o Klimatskim Promjenama IPCC-a i izrazio priznanje i zahvalnost svima koji su bili uključeni u taj izvještaj za odlično obavljen posao. COP je usvojio Četvrti Izvještaj o Klimatskim Promjenama kao najiscrpniju i najautoritativniju procjenu promjene klime do danas, dajući integrisane naučne, tehničke i društveno ekonomske perspektive toj tematici. Pozvao je IPCC da nastavi davati prave informacije Učesnicima Konvencije, o posednjim naučnim, tehničkim i društveno ekonomskim aspektima promjene klime, uključujući mogućnosti za ublažavanje i prilagođavanje. COP je takođe usvojio izmijenjene smjernice izvještaja UNFCC-a o osmatračkim sistemima za promjenu klime.
Za vrijeme 13. sjednice COP-a, SMO je naglasila činjenicu da mnoge osjetljive zemlje u razvoju već imaju znatne poteškoće u održavanju svojih osmatračkih mreža, pa će im trebati povećana podrška u smislu izgradnje kapaciteta. SMO je naglasila da su poboljšana naučna istraživanja, praćenje klime i predviđanje, ključni elementi za zaštitu života i imovine, tako da bi te države trebalo osnažiti da mogu najpogodnije upotrijebiti sistem ranog upozorenja za svoje aktivnosti smanjenja rizika od prirodnih nepogoda i tako doprinijeti vlastitom održivom razvoju.
SMO je dorasla postojećim izazovima zbog potrebe za održivim razvojem, smanjenjem gubitka života i imovine uzrokovanih prirodnim nepogodama i drugim katastrofama, koje su povezane sa vremenom, klimom i vodom, kao i očuvanju životne sredine i globalne klime za sadašnje i buduće generacije. Zaista, nova preambula Konvencije SMO, koju je prihvatio Petnaesti Svjetski Meteorološki Kongres, prepoznaje ulogu i važnost integrisanog međunarodnog sistema za osmatranje, prikupljanje, obradu i diseminaciju meteoroloških, hidroloških i ostalih sličnih podataka i proizvoda.
Stoga, svim Članicama SMO čestitam svjetski meteorološki dan 2008.
Category:Aktuelnosti