Biometeorologija
Dugorocna prognoza
Atmosfera se pokorava određenim zakonima fizike, pa je stoga vrijeme u određenoj mjeri predvidivo. Naime, moguće je na bazi poznavanja trenutnog stanja atmosfere (koje nikad nije potpuno) i fizičkih zakona po kojima se procesi u njoj odvijaju izračunati buduće stanje atmosfere, uz prihvatljivu grešku. Međutim u ovom determinističkom predviđanju atmosferskih pojava postoje ograničenja. Razlog tome su vrlo složene jednačine kojima se opisuje atmosfera, ograničeno vrijeme u kojem se moraju prikupiti podaci o trenutnom stanju, kao i određene nepoznanice i nepreciznosti vezane za trenutno stanje, na kraju i ograničeno vrijeme u kojem treba obaviti sav račun.
Dakle, iz nesavršenosti polaznih podataka, nesavršenosti računa (sistem parcijalnih nelinearnih diferencijalnih jednačina nema tačna analitička rešenja, već se rešavaju metodom konačnih razlika) i računarskih i vremenskih oganičenja kao rezultat se javlja više mogućnosti za atmosferu i te mogućnosti nisu jednako vjerovatne. Kada se kaže dugoročna prognoza, onda se pod tim terminom podrazumijeva proračun koji ima različitu vjerovatnoću realizacije. No, priroda može da izabere samo jednu od tih mogućnosti i to ne uvijek najvjerovatniju, tako da nijedan model ne može sa sigurnošću da predvidi koja će se od tih mogućnosti realizovati poslije 15 ili 20 dana. To je razlog zbog kojeg se čak ni srednje vrijednosti meteoroloških parametara ne mogu prognozirati na deterministički način.
I u domenu kratkoročne prognoze postoji u izvjesnoj mjeri probabilistički pristup, ali je za taj vremenski razmjer kriva raspodjele vjerovatnoće jasnog i strmog oblika. Uloga prognostičara je tada da transformiše takvu probabilističku informaciju (pri tome koristi nekoliko izlaznih rezultata iz modela, kao i znanje o prethodnim analognim situacijama) u tačno određenu informaciju, tj. u determinističku prognozu.
U slučaju dugoročne prognoze nivo predvidljivosti je mnogo manji i zbog toga se ne može previše očekivati ni od iskusnog prognostičara.
Dakle, dugoročna prognoza vremena se ne može napraviti determinističkim metodama i njena pouzdanost je daleko manja od one koja je postignuta u kratkoročnoj i srednjoročnoj prognozi vremena kod kojih je to moguće. Još uvijek nedovoljna pouzdanost dugoročnih prognoza vremena i manjak odgovarajućeg kadra je opredijelila Hidrometeorološki zavod Crne Gore da ne formira posebnu organizacionu jedinicu koja bi se bavila ovom problematikom. No, potreba za prognostičkim informacijama dužim od nedjelju dana navela nas je da krenemo sa prognostičkim informacijama na bazi produkata Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
ECMWF prognozira nedjeljne anomalije temperature i padavina za četiri nedjelje unaprijed. Na kartama je data prognoza odstupanja srednje dnevne temperature vazduha i količine padavina od klimatski normalnih vrijednosti za četiri naredne sedmice.
Iako Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena predstavlja najozbiljniji autoritet u ovoj oblasti, treba uvijek imati u vidu da su prognoze vremena za period od mjesec dana unaprijed nedovoljno pouzdane i da ih treba koristiti samo orjentaciono.
Temperaturne (2m) anomalije
Anomalije količine padavina
Na našoj stranici posvećenoj klimatologiji možete steći uvid o raspodjeli klimatskih parametara po mjesecima za većinu mjesta u Crnoj Gori (stanite mišem iznad kružića koji označava grad).
Dakle, iz nesavršenosti polaznih podataka, nesavršenosti računa (sistem parcijalnih nelinearnih diferencijalnih jednačina nema tačna analitička rešenja, već se rešavaju metodom konačnih razlika) i računarskih i vremenskih oganičenja kao rezultat se javlja više mogućnosti za atmosferu i te mogućnosti nisu jednako vjerovatne. Kada se kaže dugoročna prognoza, onda se pod tim terminom podrazumijeva proračun koji ima različitu vjerovatnoću realizacije. No, priroda može da izabere samo jednu od tih mogućnosti i to ne uvijek najvjerovatniju, tako da nijedan model ne može sa sigurnošću da predvidi koja će se od tih mogućnosti realizovati poslije 15 ili 20 dana. To je razlog zbog kojeg se čak ni srednje vrijednosti meteoroloških parametara ne mogu prognozirati na deterministički način.
I u domenu kratkoročne prognoze postoji u izvjesnoj mjeri probabilistički pristup, ali je za taj vremenski razmjer kriva raspodjele vjerovatnoće jasnog i strmog oblika. Uloga prognostičara je tada da transformiše takvu probabilističku informaciju (pri tome koristi nekoliko izlaznih rezultata iz modela, kao i znanje o prethodnim analognim situacijama) u tačno određenu informaciju, tj. u determinističku prognozu.
U slučaju dugoročne prognoze nivo predvidljivosti je mnogo manji i zbog toga se ne može previše očekivati ni od iskusnog prognostičara.
Dakle, dugoročna prognoza vremena se ne može napraviti determinističkim metodama i njena pouzdanost je daleko manja od one koja je postignuta u kratkoročnoj i srednjoročnoj prognozi vremena kod kojih je to moguće. Još uvijek nedovoljna pouzdanost dugoročnih prognoza vremena i manjak odgovarajućeg kadra je opredijelila Hidrometeorološki zavod Crne Gore da ne formira posebnu organizacionu jedinicu koja bi se bavila ovom problematikom. No, potreba za prognostičkim informacijama dužim od nedjelju dana navela nas je da krenemo sa prognostičkim informacijama na bazi produkata Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
ECMWF prognozira nedjeljne anomalije temperature i padavina za četiri nedjelje unaprijed. Na kartama je data prognoza odstupanja srednje dnevne temperature vazduha i količine padavina od klimatski normalnih vrijednosti za četiri naredne sedmice.
Temperaturne (2m) anomalije
Anomalije količine padavina
Na našoj stranici posvećenoj klimatologiji možete steći uvid o raspodjeli klimatskih parametara po mjesecima za većinu mjesta u Crnoj Gori (stanite mišem iznad kružića koji označava grad).
Pokrovitelji VI otvorenog prvenstva Crne Gore u prognozi vremena
TV Vijesti
Omnioil
CARINE
Kolibe
