Zavod za hidrometeorologiju i seizmologijuZHMS CG

Agrometeorološki poslovi se u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju obavljaju od 1951. godine. Glavne aktivnosti se odnose na prikupljanje, unos i kontrolu podataka sa mreže agrometeorolških stanica, što podrazumijeva:

• Obradu, kontrolu i analizu podataka o temperaturama zemljišta, fenologiji i evapotranspiraciji.
• Izradu agrometeoroloških informacija, biltena i godišnjaka.
• Izradu i pružanje odgovarajućih informacija i usluga po zahtjevu korisnika:

*Izračunavanje meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara.
*Izradu specifičnih agrometeoroloških informacija i prognoza za pojedina područja.
*Pružanje stručne pomoći korisnicima pri vršenju agrometeoroloških mjerenja.

Kada je agrometeorologija u pitanju Zavod raspolaže sa dvije operativne baze podataka i to: fenološkom bazom sa podacima sa 25 fenoloških stanica i bazom podataka o temperaturama zemljišta sa 11 agrometeoroloških stanica.

Fenološka baza sadrži podatke razvrstane u sedam osnovnih kategorija i to: voćarstvo, vinova loza, ratarstvo, šumsko drveće, biljne bolesti i štetočine, pčelarstvo i opšti poljski radovi.
Baza podataka o temperaturama zemljišta sadrži podatke o temperaturama na sedam dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm

PodgoricaPljevljaCetinjeNikšićKolašinBar

Stanica Cetinje - nema podataka za 30. jun.

Klikom na jedan od šest gradova (Bar, Cetinje, Podgorica, Nikšić, Kolašin, Pljevlja) dobićete grafik kretanja Tmax, Tmin i Tsr zemljišta na dubini 5 cm i dnevnu količinu padavina tokom prethodnog mjeseca, a na drugom grafiku srednju mjesečnu temperaturu tla za prethodni mjesec na različitim dubinama, kao i višegodišnje prosjeke za isti mjesec.

           Veći dio juna obilježilo je svježe vrijeme, dok je tokom zadnjih deset dana mjeseca naglo otoplilo i bilo ekstremno toplo. Prva i druga dekada juna imale su ispodprosječne vrijednosti srednje temperature vazduha, uz pojavu jutarnjeg mraza u višim predjelima na sjeveru zemlje. Početak treće dekade donio je otopljenje i do kraja mjeseca bilo je iznadprosječno, veoma toplo za ovaj period godine. Maksimalna temperatura vazduha prešla je 30°C u svim krajevima, a na području Zetske i Bjelopavlićke ravnice prelazila je i 40°C. Srednja temperatura zemljišta je prvih dvadeset dana imala okoprosječne vrijednosti , dok je u trećoj dekadi u većini krajeva iznosila 1 do 3°C iznad prosjeka, u Podgorici 3 do 4°C, a na primorju oko 5°C iznad prosjeka.​

         U većem dijelu Crne Gore jun je bio vrlo sušan, posebno u centralnim i južnim krajevima. Kiša koja se javljala povremeno tokom prve i druge dekade, uglavnom na sjeveru zemlje, bila je većinom slaba i izmjerene količine su bile ispodprosječne. Za poljoprivredu značajnije količine kišnih padavina zabilježene su krajem prve dekade i to samo u nekim dijelovima zemlje (Pljevlja, Rožaje, Andrijevica), gdje je zahvaljujući tim padavinama, trend razvoja poljoprivredne suše bio zaustavljen, dok je u ostalim dijelovima zemlje nastavljen njen dalji razvoj ( na šta upućuju i izračunate vrijednosti SPI3 indeksa), pa se može reći da su poljoprivredne kulture tokom juna trpjele zbog nedostatka vlage u zemljištu i bilo je neophodno njihovo navodnjavanje. Početkom druge dekade padao je i grad, koji je na području Podgorice i Bijelog Polja izazvao određenu štetu na usjevima, voćnjacima i malinjacima.

         Kada se u obzir uzmu sve navedene vremenske okolnosti tokom juna  -  pojava jutarnjeg mraza na sjeveru, ekstremno visoke temperature i veliki nedostatak padavina i isušenost zemljišta u cijeloj zemlji, pojava grada, kao i dalje prisustvo sniježnog pokrivača na vrhovima visokih planina, može se reći da su one na većem dijelu teritorije Crne Gore bile nepovoljne za poljoprivrednu proizvodnju. Što se tiče poljoprivrednih radova na otvorenom, bilo ih je moguće izvoditi većim dijelom mjeseca.