Temperatura vazduha je parametar za koji najčešće vezujemo osjećaj hladnoće ili toplote. No, pored temperature koja nesumnjivo ima vrlo važnu, ponekad i presudnu ulogu, na naš osjećaj utiče i vjetar, vlažnost vazduha i zračenje Sunca.
U ljetnjem dijelu godine tijelo se od prekomjernog zagrijavanja brani i znojenjem, jer se isparavanjem znoja s površine kože troši toplota, pa se time tijelo hladi. Vlažnost vazduha određuje njegovu sposobnost da primi vlagu koja isparava s tijela. Ako u vazduhu ima mnogo vlage, isparavanje znoja biće otežano. Zato su visoke temperature i velika vlažnost ljeti vrlo neugodne i javlja se osjećaj sparine. Uticaj vjetra u ljetnjem dijelu godine je pri visokim vrijednostima druga dva parametra mnogo manji.
Ukoliko budete unosili vrijednosti parametara za računanje Toplotnog indeksa (Heat Index) u ljetnjem i Indeksa rashlađivanja (Wind Chill Index) u zimskom dijelu godine imajte u vidu da se sve vrijednosti odnose na mjerenje i osjećaj u hladu, odnosno situacije kada nismo direktno izloženi sunčevom zračenju.
Indeks rashlađivanja
Temperatura vazduha je parametar za koji najčešće vezujemo osjećaj hladnoće ili toplote. No, pored temperature koja nesumnjivo ima vrlo važnu, ponekad i presudnu ulogu, na naš osjećaj utiče i vjetar, vlažnost vazduha i zračenje Sunca.
Strujanje vazduha, odnosno vjetar, pospješuje odvođenje toplote s površine tijela. Zato vjetar zimi pojačava osjećaj hladnoće i skupa sa temperaturom ključno definiše osjećaj spoljašnjih prilika od strane našeg organizma.
Ukoliko budete unosili vrijednosti parametara za računanje Toplotnog indeksa (Heat Index) u ljetnjem i Indeksa rashlađivanja (Wind Chill Index) u zimskom dijelu godine imajte u vidu da se sve vrijednosti odnose na mjerenje i osjećaj u hladu, odnosno situacije kada nismo direktno izloženi sunčevom zračenju.
Petnaesti sastanak zemalja članica (COP15) Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), održava se u Abidžanu, Obala Slonovače, od 9. do 20. maja 2022.godine na temu „Zemlja. Život. Nasleđe: Od oskudice do prosperiteta”.
Zemljotres koji se dogodio 15. aprila 1979. godine (06h 19m GMT) sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale, izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km. Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Juče je potpisan Ugovor o sprovođenju projekta edukativne predstave za djecu pod nazivom „Zelena gora“ koju će realizovati „Teatar mladih” u koprodukciji sa JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković" iz Kotora.
