Podaci od minulih godina

[Niksic 3]

U periodu od 1930/1940,Podgorica je imala 3 godine sa snijegom a 7 bez, sto znaci da je i ranije bilo losih perioda, najznajcajniji snijeg su imali 1940 kada je Podgorica mjerila 37cm.

[Miloš]

Vjerujem da mnogi od nas ne mogu iščekati da izađu novi klimatološki srednjaci za period 1991-2020, s obzirom da su podaci od referentnog perioda 1961-1990 sa kojima upoređujemo aktuelne mjesečne vrijednosti već davna prošlost, pogotovo kad su temperature u pitanju.
Ja imam neku svoju arhivu gdje sam bilježio podatke za Bar za ove poslednje godine. Za temperaturu nemam dovoljno podataka da bih mogao da izvučem neke bitnije zaključke, ali za padavine imam skoro sve podatke.
Nažalost, nedostaju mi podaci za period od 2001. do 2004. godine. Sve što se može onlajn pronaći za Bar za taj period je nepotpuno, tj. nedostaju mnogi bitni synop podaci. Za period od 2005. do 2007. imam podatke, ali su nezvanični, mislim da su svi na osnovu ličnih zabilješki. Od 2008. do 2018. su podaci preuzeti iz zvaničnih godišnjaka, a za ove poslednje dvije godine iz synop podataka.
Već se mogu izvesti neki zaključci po pitanju promjene količine padavina u Baru u odnosu na prethodni referentni period, ali ne bih ništa iznosio ovdje dok ne uspijem da pronađem podatke za taj niz od 4 godine što mi nedostaje. Da li možda SH ili neko drugi ima šta od tih podataka?

[SnowHunter]

Čini mi se da je statistički značajnija temperaturna promjena, ali nekako ''visi'' pitanje homogenosti barskih podataka...

[Miloš]

Hvala na ovim podacima SH, ipak su se donekle razlikovali podaci koje sam imao za period 2005-2007.
Evo kako bi preliminarno izgledao novi padavinski prosjek, barem za prvih 8 mjeseci u godini. Treba naglasiti da su podaci od 2019. i 2020. iz synopa i da se mogu neznatno razlikovati od zvaničnih iz godišnjaka, ali razlike bi doprinijele odstupanju od eventualno koju decimalu. Što se tiče poslednja četiri mjeseca, niz je za prethodnih 29 godina, i tu svakako treba još sačekati podatke od ove godine. A kako su u pitanju mjeseci sa velikom standardnom devijacijom po pitanju padavina, tu se već ne može isključiti ni par mm gore-dolje.



Prvo što upada u oči je smanjenje prosječne mjesečne količine padavina, koje je posebno izraženo u prva dva mjeseca. I proljeće i ljeto imaju za nijansu manje padavina od prethodnog referentnog perioda, dok se skok primjećuje početkom jeseni u periodu septembar-oktobar. Posebno je postao izraženiji taj "skok" između avgusta i septembra, pa je po prethodnom prosjeku septembar imao duplo više padavina od avgusta, a po ovom novom skoro tri puta više. Ali i tu još ima prostora za promjene. U prve dvije dekade ovog mjeseca je palo 0.0mm, pa teoretski konačna brojka može biti i za cijela 4mm manja od navedene u tabeli. Aktuelni prognostički materijal pak sugeriše da su za tako nešto male šanse.
Vidimo još i da je decembar (barem za sada) preuzeo titulu najkišnijeg mjeseca od novembra, ali i tu teoretski može da dođe do preokreta na kraju ove godine. Ono što je neminovno (pa sve i da preostala 3 i po mjeseca budu najkišniji ikad) je da se prosječna godišnja količina padavina nezanemarljivo smanjila za ~50mm.

Sličnu statistiku sam napravio i za Beograd:



Za razliku od Bara, prosječna godišnja količina padavina se čak i povećala iako su odstupanja po mjesecima u odnosu na prethodni prosjek značajno manja. Zanimljivo je da je vidljivo povećanje u periodu od maja do oktobra (toplija polovina godine) u svakom mjesecu, a zatim smanjenje od novembra do aprila (hladnija polovina godine) u svakom mjesecu. Toliko od mene na ovu temu za sada.

[sanjin]

Krnovo 1962.

[boka]

Neka sto je  5 metara  nego se i preko njega islo komotno   

[sanjin]

Krnovo 1962.

To je frejm iz ovog klipa.