Naše planine

[Tihi]

Evo jedna dobra slika Vojnika,naravno ne od ove godine i ja nisam autor slike.Na slici se može vidjeti glavni dio masiva Vojnika gledan sa sjeverne strane.Ako želite da vidite sliku ukucajte na internet ovo:
Panoramio foto Vojnik( Željko Malović)

[Higlander]

Zurimove mozes izaci imas sve put kojim lagano mozes do zagarackokg katuna autom,zagaracki je ispod malog zurima tu je i velik odmah golim okom cistina lagan uspon ,izgleda da bi trebalo da ima na maganik markacija na najvisi vrh to nijesam jos imao,ima mislim na sajt planinarskog kluba sa cetinja nekog soko,ide se od niksica sa zupske strane morakovo pa gore,ostale planine prekornica vojnik od niksica nemaju markaciju mozda Tihi yna nesto novo ya vojnik da li su napravili markaciju,budos ima al sad cuvat se zmija opasno,kao ni pusti lisac koji nema markaciju...

[Tihi]

Ono što ti znam za Vojnik je sledeće.Vojnik ima obilje šumskih puteva i staza tako da se lako izgubiti,posebno ako se ide prvi put.Skoro svake godine kad je prvomajski uranak neko se izgubi,ali ništa ozbiljno.E sad komplikovano je dok se ne izadje iz šume.Kad se izadje iz šume i dodje do Štirnog dola na 1500 mnv,koji se nalazi podno Velikog Vojnika( da približim ,dje je onaj snijeg koji se razvukao sa jugoistočne strane i dugo ostaje ,ima ga i sad,e kad gledaš taj snijeg od Nk podno njega je Štirni do) .Kad dodješ tu ima nekoliko malih koliba.Od Štirnog dola možeš da se penješ pored onog snijega dok ne izadješ na greben,prvo se pomisli da je to vrh.Kad se izadje na greben pruža se pogled na vrh.Dalje je lako.A uspon bi valjalo početi od Jasičja pa pored Molove kolibe( na toj trasi je sve put i jedno 20 min hoda). Od Molove kolibe se ide kroz šumu. Tu bi trebalo da ima markiracija a i sama staza se lako uočava.Onda se ponovo izlazi na put i ide se sve putem do Štirnog dola.Dalje sam sve objasnio.
Što se Maganika tiče,može se doći preko Župe,Morakova.Kad se prodje Morakovo ulazi se u bukovu šumu.Kroz bukovu šumu ima jedno 1,5 km asfaltiranog puta.Posle toga je makadam.Ide se tim jedinim makadamskim putem jedno 10 km i dolazi se do katuna pod Maganik koji su na 1600 mnv.To sve može lagano autom( makadam je mjestimično u lošem  stanju).Kad se dodje do Rovačkih katuna ,tu se otvara pogled na vrhove Maganika.Put do tih vrhova može da se bira jer je do  vrhova čistina.Ko ima dobru  kondiciju mogao bi pješke od Morakova(927 mnv) pa na vrh 2139 mnv.Ako se kreće iz  Morakova mora se krenuti rano.Uspon do katuna traje oko 3 sata sa prečicama,ako  se prati put koji vijuga puno, uspon se  zna poprilično odužiti.Od katuna Rovačkih se dalje nastavlja makadamom( mada na nekim mjestima uz put postoje table sa  smjerovima i udaljenošću ),i posle pola sata šetnje se dolazi pod Medjed(2139 mnv).Otavde jedno 500 m visinskih do  vrha.Uspon težak,trava jarac ,klizava.Jedan moj drug se tri puta peo i sva tri odustao.Prvi put zbog te trave koja se kliza,drugi    put zbog vrućine i treći ne znam šta je bilo.Od vrha jedno pola sata treba da se sidje do podnožja Medjeda ,odakle je i počeo  uspon.Kako god ne može se izgubiti .Usponi na Maganik su duži i teži nego na Vojnik ,jer se Vojniku dosta može prići  autima,tako da po meni usponi na Vojnik nisu pravi,ne mogu mjeriti koliko je teško osvojiva ta planina.Recimo uspon od  Jasenovog polja ili Prage ,dje treba savladati 1000 m visine ,e to i otavde su pravi i najteži usponi na Vojnik što se južne  strane tiče.
Po meni najinteresantnije je kad sam biraš put i baš te briga dje je markirano a dje nije.

[EagleS]

Ne znam jeste li neđe prije postavili ovu sliku i komentar, a sve i da jeste valja da se nađe ovđe. Rupa je uslikana na "ledniku" ispod prokletijskog vrha Maja Fortit ili jednostavno Forca nedaleko od granice ispod ropojanskih vrata. Iako sigurno nije u pitanju čista vertikala ovo je bruka. Ovaj sniježnjak je koliko se da primijetiti sa ostalih slika površinski manji od Krošnje i Debelog Nameta.


"na kraju uzeta sam svezao kamen i spustao u rupu. Uze duzine 18m nije stiglo na dno."

Kad se u prilog stavi i datum: 27 oktobar 2013. i činjenica da novog snijega nije bilo od prošle zime jasno je kakva klima gore vlada a i kako su rekordi padali 2012 (nisu)

foto: psd prokletije

[Tihi]

Naravno da je jasno kakva je klima gore.Samo bih prokomentarisao nešto za klimu Prokletija.Prokletije jesu velike ,najveće medju Dinaridima,najmasivnije sa površinom preko 3500 km/2,ali klima nije najsurovija .Durmitor je hladniji od Prokletija,na Durmitoru vlada alpska klima,na Prokletijema je blaže.Naravno zbog izloženosti toplom vazduhu sa juga zime su mekše.Ali Prokletije imaju sledeću prednost:
Primaju ogromnu količinu padavina ,mnogo ,mnogo veću od Durmitora,i u najvišim oblastima preko zime  100% tih padavina je snijeg.To je prvo.
Drugo,imaju više šume od Durmitora,i ona se penje dosta visoko ,čak i do 2000 mnv,što i svjedoči da nije klima surova ko na  Durmitor dje iznad 1600 mnv nema ništa ,sem bora krivulja.E upravo ta šuma je zaslužna za dugo zadržavanje snijega,a velika  površina planine je još jedna prednost ,da snijega ostane na više mjesta.Eto to sam htio prokomentarisati.

[Higlander]

Moguce  da je durmitor hladniji,jer je sjeerniji i zatoren od vojnika za prodor juzine toplih masa debelo u kontinentalnost al prokletije imaju i visinu i masinost i kolicine padavina tako da zadnje zaista izgube snijeg to provijereno do avgusta, durmitor do jula al i to varira al jeste prokletije imas prve snijegove i zadnji se gube,al mislim da si u pravu za klimu onaj durmitor sa sjvverne strane je osojan uzasno ladan,  hladan nista suma iznad 1600 cistina,al prokletije su car uz nas durmitor,al cudno e ne znam vala podno maja jezerca i onog hepta i ropojana ili podno bobotoog kuka dje je studenije zia spusta  moze bit durmitor al sigurno zadnje gube snijeg prokletije...Dobro si ti tihi zapazio zanimljivo mogao bi to objasnit prokletijski vrhovi zadnji gube snijeg zaista al valdja ogromna kolicina i visina i dovojna ladnoca ga drze,durmitor ima i visinu i hladnocu al i manje padavina sto da uticat,mogao bi to objasnit posto vidis planine.Albanija ima strasne planine tamo Korbabit pa prema grckoj taj pindski pojas pa Tomori Desat itd,kao i makedonija,uz crnu goru makedonska priroda i planine su raj...

[EagleS]

To su sve pretpostavke, dokle se ne postavi AMS u Valoviti do ili na đe sličnu lokaciju ne možemo znat zasigurno mada kad je temperatura u pitanju pare bih prije uložio na Durmitor ili možda čak Hajlu nego na Plavsko gusinjske Prokletije

[Tihi]

I Durmitor i Prokletije drže snijeg cijele godine.Kako Prokletije imaju veću površinu,to ima više mjesta dje snijeg ostaje,to je geografska  prednost.
Što si tiče pojave prvih  i zadnjih snjegova ipak Durmitor tu prednjači.Na Durmitoru je normalno da snijeg pane i tokom ljeta ,bar je bilo normalno do prije 5 godina unazad.Kako kažu gore stari Žabljačani nema mjeseca kad na Durmitor ne pane snijeg.Prokletije su ipak dosta južnije i osamljene,pa je toplije dolje.To ne znači da kad se javi prvi snijeg da se dolje neće javiti ,ali Durmitor ima više šansi za snijeg preko ljeta.Samo kad pogledamo koliko je izolovan i zaštićen og juga + visina.A ni Durmitorsko područje nije toliko malo.Glavni masiv ,zajedno sa visoravnima ,i Pivskom planinom,pa sve dolje do Komarnice i Pošćenja( to je jedna cjelina omedjena kanjonom Komarnice sa juga,Pivskim jezerom sa zapada,kanjonom Tare sa istoka,i kanjonom Drage sa sjevera),to područje ima površinu 1852 km/2.
I primjetio sam ove godine dosta puta je sjeverna mećava na Proklerijama bila izostavljena.Bude mećave svuda po sjeveru ,do Kučkih planina,a iznad Prokletija sve vedro .
U uvodnom postu sam napisao da se ne smije pisati o snijegu na planinama jer za to postoji druga tema,a evo prvi sam to prekršio.Mada i to je sastavni dio ove teme.

[Mađo]

To su sve pretpostavke, dokle se ne postavi AMS u Valoviti do ili na đe sličnu lokaciju ne možemo znat zasigurno mada kad je temperatura u pitanju pare bih prije uložio na Durmitor ili možda čak Hajlu nego na Plavsko gusinjske Prokletije

Jeste.Samo nagađanje.
Ali kad se time bavimo ja bih pare metnuo na Sinjavinu i njene visoravni.Sigurno neđe na neku od tih 2000m+ prostranih visoravni ima neka depresija od ~stotinak metara u koju bi se nataložilo mnogo studenoga vazduha. 

[Higlander]

Uh Sinjavina da ona s temperaturom,onolika povrs visina zatvorena kontinentalnost,,a za snijeg  durmitor prokletije mislim duze prokletije za pojavu ljetnih ne znam mozda durmitor,a sto se tice temp i ja bi tipovao sinjavina durmitor hajla,ok ovo za nijeg moramo pominjati...

[Tihi]

Tako je Madjo,Sinjajevina,nego šta.Kad na onu površinu pukne mećava ,a to sam već nedje prije spominjao nema goreg mjesta na Balkanu ,a što da ne i šire .Visoka površ od 1500 mnv pa preko 2000 mnv ,za temperaturne rekorde ,dušu dala.Sinjavina je planina koja ima zimu u pravom smislu te riječi.Tamo  je konstanto mećava,oblaci ,vjetar,ledeno hladno,bukvalno jedno 6 mjeseci je tako,za razliku od nekih drugih planina gdje ima pauza preko zime,na Sinjavinu nema pauze ni dana.Povuće se oblaci sa čitave Crne Gore,tamo će se zadnji povući,prestaće mećava na svaku planinu,na Sinjavinu će je još biti.Što reći,kad je planina visoka ,plus prostrana onda je to tako.Površi i visoravni  su najjače u tome.

[Higlander]

Da da mecava to je upravu  za Sinjavinu,ako sta isceprkas za prokletije i snijegove tamo pocetke i temp postavi bilo bi zanimljivo poredit prokletije i durmitor dva vrhunca dinarida,mada su one definitivno najsurovije i najvisocije dinarske planine i prvac pruzanje im je izuzetak bile su neke emisije o njima na rtcg

[niksicki]

Zna li ko sta o ovoj knjizi?Je li cemu?

[Higlander]

Ne znam da to nije ta knjiga preko pobijede islo nesto il je oni stampali, pa tamo raspitaj ako imas koga.Ima li ko tipa da postavi satelitski snimak tipa od maja ili aprila ili novembra  nema veze koje godine mislin ovih zadnjih godina,zanimalo bi me da vidim stanje snijega posto ono nekad na satelit snimak hvata i pola albanije da vidim podatke za prokletije desat i korab oni mogu doc u taj opseg,cini mi se da je korab jak sa snijegom,zanimamme kad sam isao pratio sam stanje i na makedonskim planinama oko ohrida u aprilu sa stanjem  sa nasim,bogme mocno je to bilo veliki su to masivi.

[Tihi]

Većina planina sa Balkanskog poluostrva prima dosta snijega,na vrhu bih stavio Prokletije,ali mislim da su Crnogorske planine najjače.Recimo na Bjelašnici je bilo ove zime oko 3.5 m snijega,šta je to za Durmitor ili za Orjen ,dje za noć ko iz lake šale metar nabači.Na našim planinama pane više snijega nego na Alpe na istoj visini,to što Alpi idu preko 4000 mnv ,to je druga stvar.
Evo prije sat vremena došao sam sa Krnova.Gore svježe,na udare u srce probija,može se upala pluća navući lako ako je čovjek znojav,ma da ga probije ko ništa.Posebno mi se svidja kad vjetar talasa  travu.A jest surovina ,golo ,pusto ima i kamenitih oblasti prostrano,mogu mislit preko zime kad mećava pukne,ma tu se ne ostaje.A taj čuveni vjetar na Krnovu to je ustvari  sjever sa Vojnika.Čim se izadje na Vučje od Vojnika duva hladnjikav vazduh.Protegao se Vojnik svojim grebenom ,i dobro je okružio  visoravan.Naravno zadnji vrh Vojnika sa ove strane je Krnovska glavica(1634 mnv).Tih prvih 5,6 vrhova do tunela su prava pustara bez idje išta.Ne izgleda visoko jer se gleda sa već uzdignute visoravni,ali kad se gleda sa Budoša ,nebo para.Kako nebo para Soa Nebeska koja proviruje iza Vojnika to se ne mora mnogo komentatisati.
Što se snijega tiče.Bilo je na nakolika mjesta snijega u uvalama,Krnovska glavica ga još ima vrlo malo,ponedje ga ima i po Vojniku,malo na Žurimove,i na Maganik sa sjeverne strane takodje malo.
Kako sve izgleda blizu Vojnik,Krnovo ga dijeli od Žurimova ,naspram njih Maganik.Iako to izgleda blizu ipak je dosta daleko ,u planine je teško procjeniti daljinu.

[sone]

Dosao sam u posjed ono sto se kaze kao svoj jednog dobrog terenca.Kupio brat,u pitanju je Micubisi Pajero DiD.3.200cm3.Obisli smo prije neki dan cuveni Durmitorski prsten i jos raznoraznih teskih terena po sjeveru.Nisam slike pravio jer nismo imali vremena za to,vise smo isli da ispitamo mogucnosti tog vozila,moji utisci su sledeci...i ako je vozilo na oko reklo bi se sminka za grad zestoki geni su u njemu modela koji su godinama na Dakaru pobjedjivali.Visok klirens,mocni pogoni sa blokadom diferencijala,ogromna snaga motora cine to vozilo doslovce monstrumom za planine.Evo obecavam da cu brzo napravit jedan dvodnevni izlet i naravno okacit fotografije s tog puta.Ne znam da li medju vama ima ljubitelja tih pravih terenaca sa velikim luksuzom u unutrasnjosti.Ja sam brata savjetovao prije trgovine da uzme novog Ladilaka Nivu,nije htio da cuje i bio je debelo u pravu,ovaj Pajero je 2005 god i ima da izdere 3 nove Nive koje su ipak slabasne sa obrtnim momentom.S obzirom da sam u armiji bio vozac u Kumboru,izlazio sam sa Puhom,Štajer sasija,Mercedesov motor cesto na Vrmac,po Sitnici vozio put granice hrvacke i uopste presao s tim vozilom dosta teskih terena.E kunem vam se da ovaj DiD Pajero moze da mu parira.Nego nista dok ponovo ne odem i okacim slike i neki snimak.

[Tihi]

Ima se što vidjet tim Durmitorskim prstenom,planina u punoj veličini.Taj prsten koji je dug oko 85 km treba odvozati biciklom.To bi bila jedna od najtežih biciklističkih tura  u Crnoj Gori,jer se ukupno na tom putu mora savladati 1700 m visine.Za takvu turu potreban je čitav dan.Još bolje ko može i pješke da obidje to,tako se ljepota najbolje vidi a sa autom puno promakne koliko god se trudili.Utisak koji se dobije prvi put je najvažniji.

[vanja]

Ima se što vidjet tim Durmitorskim prstenom,planina u punoj veličini.Taj prsten koji je dug oko 85 km treba odvozati biciklom.To bi bila jedna od najtežih biciklističkih tura  u Crnoj Gori,jer se ukupno na tom putu mora savladati 1700 m visine.Za takvu turu potreban je čitav dan.Još bolje ko može i pješke da obidje to,tako se ljepota najbolje vidi a sa autom puno promakne koliko god se trudili.Utisak koji se dobije prvi put je najvažniji.

sto se bicikla tice tvrdim da je tura pg-lijeva rijeka-verusa-mokra-bukumirsko jezero-krzanja-ubli-pg mnogo teza. (6-7 km makadama)
ili
pg-lijeva rijeka-verusa-mokra-rikavacko jezero-kucka korita-pg pa volja ti preko ubala ili preko fundine nazad u pg (15km makadama)

u obije ture se savladava preko 2000 metara ukupno, jer ima na nekim mjestima spustanja da bi se kasnije ponovo penjao

[SnowHunter]

Dva puta sam vozio biciklom krug oko Durmitora, poodavno još kada je bilo dosta makadamskih dijelova. Možda opet ovog ljeta ponovim.  Sad je samo još mala dionica u kanjonu Sušice neasfaltirana, ali će i to biti asfaltirano ovog ljeta. Lično preferiram makadam, asfalt iako je znatno lakši za vožnju, pomalo ubija draž čiste, netaknute prirode. Kako bilo, nije tačno da na Durmitorskom prstenu ima samo 1700m uspona. Ovdje ima kompletan profil staze, gdje se vidi da je ukupan uspon 2520m, dužina nepuna 83km. Jednodnevna tura uopšte nije laka i apsolutno nije za one sa slabijom, pa čak ni za one sa prosječnom kondicijom. Jednostavno, ako nijeste u solidnoj kondiciji odustajanje vam ne gine. Naravno da može da se nađe težih tura po CG, zavisno šta čovjek odabere i koliko je spreman da eksperimentiše i forsira.  Meni je lični rekord 3900m uspona za dan, uglavnom po makadamu. 

[sone]

Isplanirao sam da malo prodjem Ljubisnju i Kovac...tu mi je otac rodjen,u podnozju Kovac planine koja isto kao i Ljubisnja obiluje izlokanim sumskim putevima nastalim sjecom i izvlacenjem trupaca.Inace kad sam obilazio Durmitor prava of road voznja je bila po Pivi,bio sam u Trse kod jednih prijetelja.Samo malo s vremenom da se sastavim i eto reportaze.Nego poceo sam da drzim japanske prepelice i kunice za tov pa imam fore samo preko dana da odsustvujem.Trenutno uvodim sina u sve te poslove da bih ja mogao par dana za merak bit odsutan.Inace imamo strasnih terena za terensku voznju po sjeveru na svaki cosak dje sidjes s asvalta.No nema pametnih ljudi da se ogroman potencijal sjevera usmjeri na pravi put!!!

[Tihi]

Bijah prije neki dan do Javorka ,vise kao  neka setnja a ne planinarenje,cisto da se izgubim iz  kuce.Gore sumske povrsine dosta .Suma ne mnogo kvalitetna ,,ali je zagustila,zarasla na neka mjesta da se dva metra kroz nju ne moze nista vidjeti.Vazduh naravno cist ,visina se osjeca,hladoca takodje.U planine je tanka nit koja razvaja ljeto i zimu,sto se lako dalo primjetiti.Osjeca se moc Golije i Vojnika ,ujedinjena.Zestoke su zime u tim krajevima.Golija  je jaka planina,duga ,visoka,na oko visa od Vojnika.I to jos  pocetni vrhovi Golije kao sto je Veliki Sisman-1508 mnv ,paraju nebo.Lijepi su ti krajevi,ne zaostaju za drugim predjelima Crne Gore ,ali su zapostavljeni .Skoro nedje citam neki izvjestaj koje planine u nasoj zemlji trebaju da dobiju status zasticenih zona,i tamo nabrojase sve planine ,skoro sve ali ove krajeve nidje ne spomenuse ,bas ih briga, koda nisu u Crnoj Gori.No sta cemo ,ne vrijedi se sjekirat zbog toga.Turizma nema na ove dvije planine ,ne nazire se da ce ga biti u blizoj buducnosti ali i neka nece,bar ce ovi krajevi ostati divlji,posto je manje vise sve turisticki valorizovano u nasoj zemlji.

[vanja]

Brat mi je bio ovih dana  na Rikavacko jezero. Susreo se sa poljskom speloloskom ekspedicijom. Prenosim email ovdje:

Shodno mojim posrednim saznanjima, poljska speleoloska ekspedicija, koja vec trecu godinu zaredom istrazuje pecinu u reonu Kucke Kostice, je zavrsila svoj ovogodisnji zadatak i na putu je ka svojoj domovini.

Ove godine su se spustili do dubine koju im je dozvoljavala oprema sa kojom su raspolagali – cca 500 metara dubine (vertikalne ne I ukupne duzine).
Inace, pecina o kojoj govorimo se nalazi u rejonu katuna Gropa Beljeva, s lijeve strane Kostice (kada se dolazi iz pravca Podgorice, Korita, kroz planinu Radeca, K(H)otski katun) putem koji se odvaja lijevo tik pred spustanje niz Kosticu (I dalje ispod Karimana, katuna Ducica I napokon Rikavackog jezera I doline). U Gropu Beljevu izdizu Spaici. To je vodom oskudan kraj, posebno u ovim ljetnjim mjesecima.
Poljska ekipa speleologa je brojala 7 ljudi – dvije analiticarke I 5 speleologa koji su radili u dvoclanim timovima od po 12 sati. Ispod krajnje tacke njihovog dohvata nalazi se ambis I velika galerija cijim jednim krakom tece voda, u ovim ljetnjim mjesecima jacine osrednjeg potoka. Zvucalo mi je nevjerovatno ali su me ubjedjivali (dakle ljudi koji su razgovarali sa speleolozima) da je temperatura u zadnjem stadiju njihovog spustanja iznosila -37 celzijusa. Ovo zadnje vrijedi provjeriti.

 (Radim na tome da pribavim adresu site-a i eventualno zamolim Poljake da nas pos’ete I podijele neke podatke iz prve rukeJ)

[stefan357965]

Ljudi ja znam da sigurno svi pricaju o tome, ali vracao sam se u Srbiju preko Durmitora, to je nesto najlepse sto sam video! :)

[Losmi]

Pozdrav Vanja,

Videh ovaj tvoj post i bas me zaineresovao. Ja vec nekoliko godina istrazujem jame i pecine po Kuckim planinama, nekako mi je najblize i ima potencijala i interesantnih objekata, Do sada sam u Kuckim planinama, tj. u Kucima od Meduna pa gore, istazio i popisao   preko 50 jama i pecina. Na Korita radim jamu koja je duboka oko 400m i duga skoro 2km i ima jos puno potencijala za dublje i duze. Od nekog prijatelja sam cuo za ovo sto [pominjes ali nista konkretno tako da nisam bio siguran da li je tacno jer i ta jama koju ja radim ima dubine oko 400m i vodeni tok. Da ne znas mozda iz kojeg su kluba, odnosno grada ovi speleolozi iz Poljske?

Pozdrav Losmi

Brat mi je bio ovih dana  na Rikavacko jezero. Susreo se sa poljskom speloloskom ekspedicijom. Prenosim email ovdje:

Shodno mojim posrednim saznanjima, poljska speleoloska ekspedicija, koja vec trecu godinu zaredom istrazuje pecinu u reonu Kucke Kostice, je zavrsila svoj ovogodisnji zadatak i na putu je ka svojoj domovini.

Ove godine su se spustili do dubine koju im je dozvoljavala oprema sa kojom su raspolagali – cca 500 metara dubine (vertikalne ne I ukupne duzine).
Inace, pecina o kojoj govorimo se nalazi u rejonu katuna Gropa Beljeva, s lijeve strane Kostice (kada se dolazi iz pravca Podgorice, Korita, kroz planinu Radeca, K(H)otski katun) putem koji se odvaja lijevo tik pred spustanje niz Kosticu (I dalje ispod Karimana, katuna Ducica I napokon Rikavackog jezera I doline). U Gropu Beljevu izdizu Spaici. To je vodom oskudan kraj, posebno u ovim ljetnjim mjesecima.
Poljska ekipa speleologa je brojala 7 ljudi – dvije analiticarke I 5 speleologa koji su radili u dvoclanim timovima od po 12 sati. Ispod krajnje tacke njihovog dohvata nalazi se ambis I velika galerija cijim jednim krakom tece voda, u ovim ljetnjim mjesecima jacine osrednjeg potoka. Zvucalo mi je nevjerovatno ali su me ubjedjivali (dakle ljudi koji su razgovarali sa speleolozima) da je temperatura u zadnjem stadiju njihovog spustanja iznosila -37 celzijusa. Ovo zadnje vrijedi provjeriti.

 (Radim na tome da pribavim adresu site-a i eventualno zamolim Poljake da nas pos’ete I podijele neke podatke iz prve rukeJ)

[vanja]

Pozdrav Losmi, dobrodosao na forum.
Pokusali smo da ih iskontaktiramo ali nismo bili te srece. Nisu odgovarali na mail koji smo slali.Poslali smo im i link sa ovog foruma ali opet nista. Ako bude iskrsla koja informacija,podjelicu je ovdje na forumu.

Ako budes nasao slobodnog vremena,mogao bi u ovom topiku da podjelis iskustva sa nama oko tih istrazivanja uz koju sliku. Siguran sam da bi to mnoge interesovalo. Kuci su nevjerovatni u svakom pogledu.