Gledajući googl-ove satelitske snimke, reklo bi se da na nekim crnogorskim planinama (padin Hajle npr) granica šume prelazi 2200 mnv ... da je teren pogodan, da li bi ta linija mogla da ide i visočije ?
Evo jedne studije koja se bavi promjenama u gornjoj granici drveća na
Alpima; najvisočija skupina drveća 2008. godine, dovoljno gusta da se nazove šumom i dovoljno razvijena da ne spada u žbunove i zakržljale četinare
krummholz zone, protezala se do
2515 mnv (u pitanju su južni i centralni Alpi). 2000-te je bila 2505 mnv, a prije toga niža. Šveđani su početkom prošle decenije ustanovili da se gornja granica šume kod njih povećala za 105 m u odnosu na vrijednosti s početka XX vijeka.
http://aob.oxfordjournals.org/content/90/4/537.fullU ovom tekstu se pominju i mnoge druge mikro-specifičnosti koje diktiraju razvoj vegetacije na pojedinim lokacijama; jedan od najbitnijih parametara jeste srednja
T za vrijeme vegetativne sezove (ljetnjih mjeseci). To je i jedan od razloga zašto npr. Island nema drveća, a Sibir ili Skandinavija imaju: uprkos mnogo jačim zimama, kontinentalna klima njima donosi i toplija ljeta. Četinarima je skoro svejedno da li su prosječne
T zimi -10'C ili -30'C , jer je njihov biohemijski mehanizam pripremljen i za duboke minuse. Bitno im je da ljeti T pređu određene vrijednosti (čini mi se da Tsr treba da bude preko 6'C tokom 3-4 mjeseca).
Sudeći po tome, gornja granica drveća bi trebalo da bude nešto visočija kod nas, ukoliko bi to teren dozvoljavao.
