Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ZHMS CG

Agrometeorološki poslovi se u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju obavljaju od 1951. godine. Glavne aktivnosti se odnose na prikupljanje, unos i kontrolu podataka sa mreže agrometeorolških stanica, što podrazumijeva:

• Obradu, kontrolu i analizu podataka o temperaturama zemljišta, fenologiji i evapotranspiraciji.
• Izradu agrometeoroloških informacija, biltena i godišnjaka.
• Izradu i pružanje odgovarajućih informacija i usluga po zahtjevu korisnika:

*Izračunavanje meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara.
*Izradu specifičnih agrometeoroloških informacija i prognoza za pojedina područja.
*Pružanje stručne pomoći korisnicima pri vršenju agrometeoroloških mjerenja.

Kada je agrometeorologija u pitanju Zavod raspolaže sa dvije operativne baze podataka i to: fenološkom bazom sa podacima sa 25 fenoloških stanica i bazom podataka o temperaturama zemljišta sa 11 agrometeoroloških stanica.

Fenološka baza sadrži podatke razvrstane u sedam osnovnih kategorija i to: voćarstvo, vinova loza, ratarstvo, šumsko drveće, biljne bolesti i štetočine, pčelarstvo i opšti poljski radovi.
Baza podataka o temperaturama zemljišta sadrži podatke o temperaturama na sedam dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm

PodgoricaPljevljaCetinjeNikšićKolašinBar

Klikom na jedan od šest gradova (Bar, Cetinje, Podgorica, Nikšić, Kolašin, Pljevlja) dobićete grafik kretanja Tmax, Tmin i Tsr zemljišta na dubini 5 cm i dnevnu količinu padavina tokom prethodnog mjeseca, a na drugom grafiku srednju mjesečnu temperaturu tla za prethodni mjesec na različitim dubinama, kao i višegodišnje prosjeke za isti mjesec.

   Period vrlo toplog vremena u junu nastavljen je tokom jula, uz dalji rast dnevnih temperatura. Maksimalna dnevna temperatura vazduha je većim dijelom mjeseca u Podgorici i na primorju iznosila između 35 i 40°C, na planinama do 30°C i u ostalim krajevima do 35°C. Pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature kretalo se od 4 do 5°C. Od druge dekade mjeseca i zemljište je bilo značajno toplije od prosjeka, 5 do 7°C u Podgorici, 3 do 5°C na primorju i 2 do 3°C u ostalim krajevima zavisno od dubine sloja. Srednja dnevna temperatura tla na 10cm dubine je od druge dekade jula svakodnevno iznosila ≥35°C u Podgorici, ≥30°C u Baru, oko 25°C u Nikšiću, Cetinju, Pljevljima i 18 do 19°C na Žabljaku. Ovakvi toplotni uslovi vazduha i zemljišta nijesu pogodovali poljoprivrednim kulturama - usporavali su i zaustavljali njihov rast i razvoj. Negativan uticaj bio je najizraženiji u višim oblastima (do 1000m nv), posebno u drugoj dekadi jula kada su padavine u većini mjesta izostale, a maksimalna dnevna temperatura neuobičajeno prelazila 35°C, izazivajući stanje fiziološkog stresa biljaka, odnosno prekid njihovih fizioloških funkcija. Obzirom da period sa ekstremno visokim temperaturama nije potrajao, veće posljedice stresa ( opadanje lišća, plodova,.. i uginuće) biljaka neprilagođenih ovako visokim temperaturama uglavnom su bile izbjegnute, posebno na površinama na kojima je njihova pojačana potreba za vodom u ovom kritičnom periodu mogla da bude zadovoljena.

    U većem dijelu zemlje izmjerena količina padavina bila je manja od prosjeka, osim na krajnjem sjeveru gdje je bila okoprosječna. U većini mjesta, od ukupnih mjesečnih padavina veći dio je dospio tokom jednog dana početkom mjeseca, dok je u drugoj i trećoj dekadi dospjela znatno manja koiličina. U Podgorici i većini primorskih mjesta zabilježen je svega jedan padavinski dan. Prema količini i rasporedu dospjelih padavina, vrijednostima SPI-inexa i izvještajima sa terena o stanju vegetacije, poljoprivredne kulture sa plićim korjenovim sistemom (ratarske i povrtarske) su većim dijelom mjeseca u svim krajevima „trpjele“ zbog nedostatka vlage u tlu. Zbog ekstremno visokih temperatura vazduha raspoloživost vlage u tlu nije bila zadovoljavajuća ni u krajevima sa većom količinom i boljim rasporedom padavina (Pljevlja, Žabljak), posebno tokom druge dekade, kada samo višegodišnje kulture sa dubljim korijenom nijesu bile značajnije ugrožene. Slično stanje poljoprivrednih kultura bilo je i na području Podgorice, Nikšića i Herceg Novog, gdje je krajem juna vodni režim zemljišta značajnije popravljen. Prema vrijednostima SPI indexa do kraja jula, tendencija razvoja suše bila je najizraženija na sjeveru zemlje (Kolašin) i na primorju (Ulcinj i Bar), sa mogućnošću skorog širenja i na ostale oblasti, ukoliko tokom avgusta ne dođe do priliva veće količine kišnih padavina.

Vrlo toplo vrijeme otežavalo je obavljanje svih poljoprivrednih radova.