Datum: 02.02.2026.
Značaj tačnih i pravovremenih vremenskih prognoza i ulaganja u sisteme ranog upozoravanja, ponovo je istaknut zbog ekstremnih vremenskih uslova, koji su tokom januara 2026. godine izazvali veliku ekonomsku, ekološku štetu i gubitke ljudskih života.
Nacionalne meteorološke i hidrološke službe nalaze se na prvoj liniji odbrane, dok ekstremne vrućine i požari, rekordne hladnoće i sniježne padavine, kao i razorne kiše i poplave pogađaju zemlje u svim regionima svijeta.
Pouzdana upozorenja i informacije o potencijalno visokorizičnim vremenskim, vodnim i klimatskim događajima, dostupni su putem SMO formata poruka, osmišljenog za sve medije, sve vrste opasnosti i sve komunikacione kanale, kroz Zajednički protokol za uzbunjivanje (Common Alerting Protocol / CAP).
„Nije iznenađenje što se ekstremni vremenski događaji stalno nalaze među najvećim rizicima, u vodećem godišnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim rizicima. Broj ljudi pogođenih vremenskim i klimatskim katastrofama, nastavlja da raste iz godine u godinu, a strašne ljudske posljedice toga, bile su vidljive iz dana u dan tokom ovog januara“, izjavila je generalna sekretarka WMO-a, Celeste Saulo. „Upravo to nas podstiče da proširimo i ubrzamo inicijativu Rana upozorenja za sve (Early Warning for All), jer je broj smrtnih slučajeva povezanih s katastrofama šest puta manji, u zemljama koje imaju dobru pokrivenost sistemima ranog upozoravanja“, dodala je.
Dugoročni porast temperature podstiče sve češće pojave ekstremnih vremenskih prilika. SMO je nedavno potvrdio da je 2025. godina bila jedna od tri najtoplije zabilježene godine.
Januar je bio mjesec ekstremnih toplota i požara.
Prema izvještaju IPCC-a, ljudska aktivnost je od 1950-ih povećala učestalost i jačinu toplotnih talasa, a dalji porast temperatura će ove pojave činiti još češćim i intenzivnijim.
Stoga, SMO razvija globalnu strategiju za jačanje sistema upozorenja na ekstremne vrućine i šumske požare, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim partnerima.
Januar je bio i mjesec ekstremne hladnoće i zimskih oluja
Iako su globalno učestalost i intenzitet hladnih ekstremnih pojava smanjeni, one i dalje mogu zahvatiti pojedine regione. Krajem januara, masovna zimska oluja pogodila je Kanadu i SAD, donoseći snijeg, ledenu kišu i opasno niske temperature. Stotina hiljada domova je bilo bez struje, otkazani su letovi, a zabilježeni su i smrtni slučajevi. Prognoze su upozoravale da bi ovaj talas hladnoće mogao biti najduži u poslednjih nekoliko decenija.
Evropu su pogodile uzastopne oluje, jake padavine i vjetrovi, što je prouzrokovalo poplave i poremećaje u saobraćaju od Irske i Velike Britanije, pa do cijelog Mediterana.
Njemački meteorološki zavod (Deutscher Wetterdienst) izdao je upozorenja o obilnim padavinama (25–100 mm, lokalno i preko 100 mm) i mogućnosti da se hladan arktički vazduh ponovo spusti nad sjevernu i istočnu Evropu, početkom februara.
Januar je bio i mjesec obilnih padavina i poplava
Studija World Weather Attribution pokazala je da su klimatske promjene i fenomen La Ninja zajednički doprinijeli ekstremnim padavinama – intenzitet jakih pljuskova povećan je za 40% u poređenju s predindustrijskim razdobljem.
Više na: https://shorturl.at/U5883
Copyright 2020