Datum: 15.04.2024.
U susret obilježavanja 45 godina od razornog zemljotresa, koji je pogodio Crnu Goru 15. aprila 1979. godine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, zajedno sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje, MUP-a CG organizuje niz edukativnih radionica na temu “Sve što nismo znali o zemljotresima i šta raditi kada se dogode”. Time od 15. aprila započinje MJESEC EDUKACIJE tokom kojeg će se kroz radionice i tematski kreirani edukativni materijal raditi na povećanju nivoa znanja o trusnim karakteristikama Crne Gore i okruženja, mjerama prevencije i postupanju tokom jačih zemljotresa.
MJESEC EDUKACIJE osmišljen je da se odvija kroz više aktivnosti sa ciljem da se mlađa populacija i zainteresovani građani bliže upoznaju na temu zemljotresa i načinima postupanju kada se oni dese. Aktivnosti će obuhvatiti, održavanje radionica, podjelu edukativnog materijala i emitovanje video sadržaja sa najvažnijim pojmovima iz seizmologije.
Radionice i podjela edukativnog materijala koje su pripremili zaposleni Sektora za seizmologiju i Direktorata za zaštitu i spašavanje, uz podršku lokalnih samouprva održaće se u Ulcinju, Tivtu, Podgorici i Beranama.
Edukativni materijal, flajer i video sadržaji, koji će se koristiti tokom predviđenih aktivnosti, biće dostupani na web prezentaciji Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u dijelu koji je namijenjen za seizmologiju http://www.meteo.co.me/, kako bio dostupan svim zainteresovanim građanima.
Postojeći sajt Sektora za seizmologiju http://www.seismo.co.me/, simbolično u ponedeljak 15. aprila na dan obilježavanja godišnjice zemljotresa biće ugašen. Time web prezentacija Sektora za seizmologiju u potpunosti prelazi na glavni sajt ZHMS-a.
Razorni zemljotresi koji su se dešavali na Balkanu i šire tokom istorije razrušili su i devastirali brojne gradove i odnijeli veliki broj ljudskih života. Cijeli prostor Južnih Dinarida je vjekovima unazad zona visokog seizmičkog potencijala, koje su u prošlosti produkovao zemljotrese ogromnih razmjera.
Zemljotres koji je pogodio Crnu Goru 15.aprila 1979. godine u 07h i 19m, bio je najveća trusna katastorofa u XX vijeku. Izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom crnogorskom primorju i Sjevernoj Albaniji, na dužini od preko 100 km. Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. Život je zemljotresu izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Više od 1.000 ljudi je povrijeđeno, a oko 80.000 je ostalo bez doma. Zemljotres se osjetio čak na udaljenosti od 900 kilometara, dok su štete bile ograničene na Crnu Goru i sjevernu Albaniju, odnosno na prostor – po dužini od oko 100 kilometara - između Herceg-Novog na sjeveru i Skadra na jugu i po širini - oko 25 kilometara obalnog pojasa i zaleđa.
Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Manastir Gradiste, Pertovac
Stari grad, Budva
Hotel Slavija, Budva
Velike štete su bile na putnoj mreži - oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva. Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvefakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 - 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Luka Bar
Luka Bar
Stari grad, Kotor
Pruga Bar-Beograd, na mjestu Vranjina, Skadarsko jezero
Dugoročna statistička analiza ukazuje da praktično svaka generacija, nažalost, ima veliku šansu da doživi bar jedan razoran zemljotres u svom vijeku.
Copyright 2020